na kune je 5% kad znaju da kuna kao valuta kurca vrijedi i da bi samo budala tako cuvala zivotnu ustedevinu

na euro i dolar je isto relativno visoka kamata jer se ocekuje pad i jedne i druge valute. Svicarci su najstabilniji pa dobijes kamatu s kojom na kraju godine mozes kupit paket Orbita i deset deka mortadele (k+ naravno) :)18

ako ja od banke uzmem kredit od 50 000 eura oni tu nemaju gotovo nikakav rizik. Ako ostanem bez posla, a nemam imovine, cekat ce kad ponovno dobijem primanja i naplatit se. Ili ce se naplatit od nekog nasljedstva, nekretnina i slicno. Malo je nelogicno ali istinito, najmanji rizik ima banka sa obicnim gradanima. Puno veci rizik je kad velika firma uzima kredit za sirenje poslovanja i onda zbog krize propadnu. Jednom kad firma propadne, banka se nece naplatiti. Tj moze se naplatiti od imovine koju firma posjeduje ali tu stoji u redu sa ostalim vjerovnicima i u vecini slucajeva ne dobiju ni petinu duga nazad.

Kao sto sam napisao, kamata na stednju je oko 3,5 % na eure. Na iznos od nekih 50 - 100 tisuca eura. Na kune je nesto veca, a ako nekim cudom stedis u svicarskim francima onda je kamata mizernih 1-2%. Na ogromne iznose se moze dogovoriti nesto veca kamata ali to je zanemarivo.

Dakle, na kredit od 100 tisuca CHF placas kamatu 7-8%, a na stednju dobijes manje od 2%. Posteno bogami. Ovce su za sisanje :)18

Dečki nije to toliko jednostavno kao što vi mislite, a odakle banki pare za kredit velikoj firmi ako ne od depozitera i od kredita drugih banki, to se i u Cipru dogodilo, banke okreču novac na način, da rade transfer od onih koji ga trenutno ne trebaju (depoziteri) do onih koji ga trebaju (oni koji uzmu kredit) i za taj transfer naplate razliku u kamatama (to bi trebala bit osnovna funkcija komercialnih banaka). Banke na Cipru su novcem više manje investirale i kreditirale firme u Grčkoj koje više nisu bile u stanju platiti svoje obaveze i banke su se našle u problemima. Bile su tu hipoteke ali npr.: banke su imale hipoteku na neke mašine i zgradu, firma ide u racku i banci ostaju te specialne mašine koje nema i nezna kome prodat i zgrada koja je zbog krize u nekretninama vrjedna 40% manje nego kad se dalo kredit.

Veliki problem u banking sustavu je takozvana deregulacia ili mješanje Investiciskog i Komercialnog bankarstva, za vrijeme prve krize 1928 su to regulirali, tako da su odvojili jedno od drugog, što znači da Komercialne banke nisu smjele raditi posle Investicijskih banaka, ali problem je nastao što su krajem devedesetih sa Gram Leach Bliley uredbom to ponovno dozvolili. Sa tim aktom su opet dozvolili da komercialne banke mogu sa depozitima raditi riskantne investiciske poslove (kupovanje dionica, davanje riskantnih kredita, hadge fundi, derivativi...) Prvi signal sranja dogodio se 1998 kad su se ujedinili Citycorp i Travelers Group u takozvani CityGroup što je značilo brkanje komercialnog bankarstva, investiciskog bankarstva i osiguranja.

Izvinjavam se za moj hrvatski ali nisam školovan tamo, pričam puno bolje:)20

na kune je 5% kad znaju da kuna kao valuta kurca vrijedi i da bi samo budala tako cuvala zivotnu ustedevinu

na euro i dolar je isto relativno visoka kamata jer se ocekuje pad i jedne i druge valute. Svicarci su najstabilniji pa dobijes kamatu s kojom na kraju godine mozes kupit paket Orbita i deset deka mortadele (k+ naravno) :)18

ma znam nego se zafrkavam, da sam barem bio punoljetan 70ih pa digao kredit u dinarima sa počekom otplate od dvi godine

---

Bravo aleksa...skidam kapu. Kaj su ciparske banke spusile u grckoj dosta?mislis da raiffeisen na 250 000 eu neda 5% godisnje? Racunam da ce me neki bogati gaj htjet kao djevicu za toliku sumu pa sam toliko ukalkulirao:()

---

Radim u banci.. pa samo par crta:
Da bi banka formirala svoju aktivu (imovinu koju plasira=novac) mora imat pasivu (obveze i kapital) koje stjece prvenstveno depozitima (stednjom gradjana). Dakle bas kao sto je Diablo napisao zaradjuje na kamatnom spreadu (razlici kamate koju banka placa na depozit i koju naplacuje na kredit) plus kojekakve naknade za dobar dan. Na kamatne stope utjece vise vrsta rizika kojima je banka konstantno izlozena i koji se mjere i prate na dnevnoj bazi kako bi se na vrijeme reagiralo. U nacelu svaka banka posluje sa pretpostavkom da nikada nece biti zatvorena i nikada nije cilj na brzinu okrenut lovu nego stvorit povjerenje klijenata jer svaku banku na svijetu mogu u tri dana ugasiiti gradjani zahtjevima za podizanje love. Tu u pricu ulaze M0 i M1. Dakle kes koji fizicki postoji u trezorima i bankarski novac nazovimo ga laicki virtualnim. Odmah vam je jasno gdje moze nastat problem jel da? To se dogodilo Cipru a uzrok svemu bi trebao detaljnije istrazit da donesem neki sud. Lova u hrv bankama je sigurna pogotovo do iznosa 400 k jer vam za njih jamci drzava a banka placa drzavi premiju za osiguranje tih depozita i nije mala ta premija nego se mjeri na desetke miliona godisnje (osobno to radim). Razlog velike stednje u bankama u hrv treba traziti u needuciranosti i starosti stanovnista kojem ne pada na pamet kupit dionicu,zlato itd nego samo orocenje plus eventualno nekretnina.. mogu do sutra o ovoj temi alcrkava baterija na mobu

---

Dečki nije to toliko jednostavno kao što vi mislite, a odakle banki pare za kredit velikoj firmi ako ne od depozitera i od kredita drugih banki, to se i u Cipru dogodilo, banke okreču novac na način, da rade transfer od onih koji ga trenutno ne trebaju (depoziteri) do onih koji ga trebaju (oni koji uzmu kredit) i za tai transfer naplate razliku u kamatama (to bi trebala bit osnovna funkcija komercialnih banaka). Banke na Cipru su novcem više manje investirale i kreditirale firme u Grčkoj koje više nisu bile u stanju platiti svoje obaveze i banke su se našle u problemima. Bile su tu hipoteke ali npr.: banke su imale hipoteku na neke mašine i zgradu, firma ide u racku i banci ostaju te specialne mašine koje nema i nezna kome prodat i zgrada koja je zbog krize u nekretninama vrjedna 40% manje nego kad se dalo kredit.

Veliki problem u banking sustavu je takozvana deregulacia ili mješanje Investiciskog i Komercialnog bankarstva, za vreme prve krize 1928 su to regulirali, tako da su odvojili jedno od drugog, što znači da Komercialne banke nisu smjele raditi posle Investicijskih banaka, ali problem je nastao što su krajem devedesetih sa Gram Leach Bliley uredbom to ponovno dozvolili. Sa tim aktom su opet dozvolili da komercialne banke mogu sa depozitima raditi riskantne investiciske poslove (kupovanje dionica, davanje riskantnih kredita, hadge fundi, derivativi...) Prvi signal sranja dogodio se 1998 kad su se ujedinili Citycorp i Travelers Group u takozvani CityGroup što je značilo brkanje komercialnog bankarstva, investiciskog bankarstva i osiguranja.

Izvinjavam se za moj hrvatski ali nisam školovan tamo, pričam puno bolje:)20

hrvatski ti je i vise nego dobar :)36


bingo! Za propast banaka su krivi oni sami. U zelji da zauzmu sto veci dio trzista, plasirali su se jako riskantni krediti. Za to nije kriv nitko drugi do pohlepnih bankara. Banku ne moze unistiti nitko drugi osim nje same. Kao sto je G86 napisao, u RH su osigurani depoziti do 400 tisuca kuna. Medutim, sto je s onima koji imaju vise? S njihovim novcem se kocka na veliko, a oni od toga nemaju koristi. Njihova kamata je fiksna, a banka ce u slucaju dobrog "investiranja" steci znatan profit, a u suprotnom ce izgubiti novac svojih klijenata. Za ljude koji imaju veci depozit nego sto je osigurano, banka vise nije institucija za sigurno cuvanje novca nego investicijski fond. Ovisis direktno o sposobnosti menadzera u tim bankama i njihovim procjenama rizika. A kad pogledas sta se dogada po svijetu onda ti je jasno da na procjenama rizika radi vise budala nego sposobnih ljudi.

o kojekakvim naknadama ne moram ni govoriti. Prije par godina se mojoj staroj dogodilo da je tri dana kasnila s uplatom rate kredita i dan nakon sto je rata placena, postar donosi opomenu. 100 kn staroj, 100 kn jamcu, a rata kredita 450 kn :)18 A4 list papira, deset recenica i plava koverta :)20

Dečki nije to toliko jednostavno kao što vi mislite, a odakle banki pare za kredit velikoj firmi ako ne od depozitera i od kredita drugih banki, to se i u Cipru dogodilo, banke okreču novac na način, da rade transfer od onih koji ga trenutno ne trebaju (depoziteri) do onih koji ga trebaju (oni koji uzmu kredit) i za tai transfer naplate razliku u kamatama (to bi trebala bit osnovna funkcija komercialnih banaka). Banke na Cipru su novcem više manje investirale i kreditirale firme u Grčkoj koje više nisu bile u stanju platiti svoje obaveze i banke su se našle u problemima. Bile su tu hipoteke ali npr.: banke su imale hipoteku na neke mašine i zgradu, firma ide u racku i banci ostaju te specialne mašine koje nema i nezna kome prodat i zgrada koja je zbog krize u nekretninama vrjedna 40% manje nego kad se dalo kredit.

Veliki problem u banking sustavu je takozvana deregulacia ili mješanje Investiciskog i Komercialnog bankarstva, za vreme prve krize 1928 su to regulirali, tako da su odvojili jedno od drugog, što znači da Komercialne banke nisu smjele raditi posle Investicijskih banaka, ali problem je nastao što su krajem devedesetih sa Gram Leach Bliley uredbom to ponovno dozvolili. Sa tim aktom su opet dozvolili da komercialne banke mogu sa depozitima raditi riskantne investiciske poslove (kupovanje dionica, davanje riskantnih kredita, hadge fundi, derivativi...) Prvi signal sranja dogodio se 1998 kad su se ujedinili Citycorp i Travelers Group u takozvani CityGroup što je značilo brkanje komercialnog bankarstva, investiciskog bankarstva i osiguranja.

Izvinjavam se za moj hrvatski ali nisam školovan tamo, pričam puno bolje:)20

Ja nisam studirao to što si ti studirao i definitivno znaš puno više o samim bankovnim procesima i nije mi cilj pametovat ti.

Ono što ja želim reći kao najvažnije je sama činjenica da banka nema ni pola novca (ni blizu pola) koji se smatra da ima. Onako zdravo razumski ovo može imat užasne posljedice po ljude u bilo kojem trenutku. Banka ti daje kredit pri čemu ti izdaje novac koji zapravo nema. Zar se to nebi trebalo smatrat krivotvorenim novcem?
Sad se navodi da ti kao malom štediši država garantira do određenog iznosa, i da ovima na Cipru ECB garantira do određenog iznosa. To sve vrijedi za slučaj da propadne jedna ili dvije banke. Sam si objasnio mogućnost domino efekta. Ako dođe do domino efekta i propadne (preko) nekoliko banaka misliš da će država u tom slučaju ispunit garanciju građanima (ili ECB)? Hoće li uopće država imat novca za ispunit sve garancije?

druga stvar je psihologija. Ljudi su pomodni i pomamljivi. Ako se privuče određeni broj ljudi da počnu uzimat kredite, drugi oko njih kad vide da se voze dobri auti, grade dobre kuće, će također krenut uzimat kredite. Pri tome niko ne razmišlja o npr valuti u kojoj se kredit uzima, (CHF). Zapravo jedino normalno je uzimat u valuti u kojoj primaš plaću jer ko zna šta će i s Eurom bit za dva mjeseca. Dok zaposlenost cvjeta, niko ne razmišlja koliko je kreditno sposoban odnosno koliko je kreditno rizičan. I tada banke koriste situaciju i krenu sa rizičnim kreditima u cilju povećanja profita. Osnovni argument obrane banaka je da su ljudi sami pristajali i niko ih nije tjerao na to. Banka ima tim stručnjaka koji radi na osmišljavanju kredita pri čemu je, normalno, cilj zarada. Osoba koja diže kredit u velikoj većini slučajeva nema nikog za pomoć i sama nema pojma o tom koliko će kreditno sposobna bit za godinu dana. Glavna vodilja je "dižu drugi pa idem i ja po kredit". Ako dođe do toga da osoba nemože otplaćivat kredit i ovrhom joj se oduzme imovina, dali je sa psihološko-moralnog stajališta kriva banka koja je svjesno izdala rizičan kredit ili osoba koja je nesvjesna rizika uzela taj kredit?

Radim u banci.. pa samo par crta:
Da bi banka formirala svoju aktivu (imovinu koju plasira=novac) mora imat pasivu (obveze i kapital) koje stjece prvenstveno depozitima (stednjom gradjana). Dakle bas kao sto je Diablo napisao zaradjuje na kamatnom spreadu (razlici kamate koju banka placa na depozit i koju naplacuje na kredit) plus kojekakve naknade za dobar dan. Na kamatne stope utjece vise vrsta rizika kojima je banka konstantno izlozena i koji se mjere i prate na dnevnoj bazi kako bi se na vrijeme reagiralo. U nacelu svaka banka posluje sa pretpostavkom da nikada nece biti zatvorena i nikada nije cilj na brzinu okrenut lovu nego stvorit povjerenje klijenata jer svaku banku na svijetu mogu u tri dana ugasiiti gradjani zahtjevima za podizanje love. Tu u pricu ulaze M0 i M1. Dakle kes koji fizicki postoji u trezorima i bankarski novac nazovimo ga laicki virtualnim. Odmah vam je jasno gdje moze nastat problem jel da? To se dogodilo Cipru a uzrok svemu bi trebao detaljnije istrazit da donesem neki sud. Lova u hrv bankama je sigurna pogotovo do iznosa 400 k jer vam za njih jamci drzava a banka placa drzavi premiju za osiguranje tih depozita i nije mala ta premija nego se mjeri na desetke miliona godisnje (osobno to radim). Razlog velike stednje u bankama u hrv treba traziti u needuciranosti i starosti stanovnista kojem ne pada na pamet kupit dionicu,zlato itd nego samo orocenje plus eventualno nekretnina.. mogu do sutra o ovoj temi alcrkava baterija na mobu

Banksteri svi u ZATVOR!! Dobitke u svoj dzep a gubitke preuzima drzava to jest poreznici !!!
Kada normalan gradjanin to jest poreznik, nije trenutno u stanju da odplacuje kredite na nekretnine itd. sve mu se oduzima i u vecini slucaja ljudi gube egzistenciju i krov nad glavom, ovakvih slucajeva ima bezbroj pogotovo na zapadu. O ovoj temi bi mogao i ja do sutra... Banka je tvoj prijatelj...

Dečki nije to toliko jednostavno kao što vi mislite, a odakle banki pare za kredit velikoj firmi ako ne od depozitera i od kredita drugih banki, to se i u Cipru dogodilo, banke okreču novac na način, da rade transfer od onih koji ga trenutno ne trebaju (depoziteri) do onih koji ga trebaju (oni koji uzmu kredit) i za tai transfer naplate razliku u kamatama (to bi trebala bit osnovna funkcija komercialnih banaka). Banke na Cipru su novcem više manje investirale i kreditirale firme u Grčkoj koje više nisu bile u stanju platiti svoje obaveze i banke su se našle u problemima. Bile su tu hipoteke ali npr.: banke su imale hipoteku na neke mašine i zgradu, firma ide u racku i banci ostaju te specialne mašine koje nema i nezna kome prodat i zgrada koja je zbog krize u nekretninama vrjedna 40% manje nego kad se dalo kredit.

Veliki problem u banking sustavu je takozvana deregulacia ili mješanje Investiciskog i Komercialnog bankarstva, za vreme prve krize 1928 su to regulirali, tako da su odvojili jedno od drugog, što znači da Komercialne banke nisu smjele raditi posle Investicijskih banaka, ali problem je nastao što su krajem devedesetih sa Gram Leach Bliley uredbom to ponovno dozvolili. Sa tim aktom su opet dozvolili da komercialne banke mogu sa depozitima raditi riskantne investiciske poslove (kupovanje dionica, davanje riskantnih kredita, hadge fundi, derivativi...) Prvi signal sranja dogodio se 1998 kad su se ujedinili Citycorp i Travelers Group u takozvani CityGroup što je značilo brkanje komercialnog bankarstva, investiciskog bankarstva i osiguranja.

Izvinjavam se za moj hrvatski ali nisam školovan tamo, pričam puno bolje:)20

hrvatski ti je i vise nego dobar :)36


bingo! Za propast banaka su krivi oni sami. U zelji da zauzmu sto veci dio trzista, plasirali su se jako riskantni krediti. Za to nije kriv nitko drugi do pohlepnih bankara. Banku ne moze unistiti nitko drugi osim nje same. Kao sto je G86 napisao, u RH su osigurani depoziti do 400 tisuca kuna. Medutim, sto je s onima koji imaju vise? S njihovim novcem se kocka na veliko, a oni od toga nemaju koristi. Njihova kamata je fiksna, a banka ce u slucaju dobrog "investiranja" steci znatan profit, a u suprotnom ce izgubiti novac svojih klijenata. Za ljude koji imaju veci depozit nego sto je osigurano, banka vise nije institucija za sigurno cuvanje novca nego investicijski fond. Ovisis direktno o sposobnosti menadzera u tim bankama i njihovim procjenama rizika. A kad pogledas sta se dogada po svijetu onda ti je jasno da na procjenama rizika radi vise budala nego sposobnih ljudi.

o kojekakvim naknadama ne moram ni govoriti. Prije par godina se mojoj staroj dogodilo da je tri dana kasnila s uplatom rate kredita i dan nakon sto je rata placena, postar donosi opomenu. 100 kn staroj, 100 kn jamcu, a rata kredita 450 kn :)18 A4 list papira, deset recenica i plava koverta :)20

Tako je Diablo , banke su krive za krize u zemljama !

Prije jedno 5-6 godina , možda i godinu više sam ljetovao s familijom u Živogozđu kod prijatelja , a tu je ljetovao i jedan tip s svojom familijom a lik je živio

i radi u Njemačkoj i tako tokom druženja mi lik govori da će izbiti kriza u Americi i da će se proširiti na cijeli svijet , a razlog tomu je da Amerčke banke

nemogu Njemcima vraćati kredite , kada mi je to tip ispričao ja sam prasnio od smijeha i sav u čudu njega priupita : Amerikanci podignuli u Njemaca

kredite , a on mi govori : da da Američka banka podignula kredit u Frankfurtskoj banci & tj. Europskoj banci , gdje je 7 najveći Europski banaka !

Uglavnom Američka banka dijelila šakom i kapom rizične stambene kredite koji poslije ljudi nisu mogli vraćati, a banke zapljenjivale kuće i stanove,,

ali nisu mogli doći do keša da bi plaćali toj Europskoj tj. Frankfurtskoj banci a imali su te oduzete nekretnine kojima je stalno padala vrijednost a do novca nisu mogli doći i

tako je propala ta Amrička banka i kriza se proširila iz cijele Amerike na ostatak svijeta !


Najbolje napraviti kao Island raspisati referendum s pitanjem : dali ste da prekinemo s vraćanjem lihvarskih kredita bankama , naravno preko 95% glasovalo za DA,

te Engleske i Nizozemske banke propale , Englezi i Nizozemci prijetili i ostalo na tome , a sada Island jedina Europska zenlja koja nije u krizi a one koje vraćaju

lihvarske kredite u kucu !

---

Najbolje napraviti kao Island raspisati referendum s pitanjem : dali ste da prekinemo s vraćanjem lihvarskih kredita bankama , naravno preko 95% glasovalo za DA,

te Engleske i Nizozemske banke propale , Englezi i Nizozemci prijetili i ostalo na tome , a sada Island jedina Europska zenlja koja nije u krizi a one koje vraćaju

lihvarske kredite u kucu !

Apsolutno se slažem. Ali, ima jedan problem. Islanđani čitaju najviše knjiga na svijetu, Hrvati znatno manje. Dalje, Island je, kao i Norveška i Švedska, u osnovi socijalističko društvo, interes pojedinca se nikad ne stavlja iznad interesa zajednice.

Kad kažem socijalističko društvo, ne mislim na sranje koje su nama prodavali drugovi iz raznih komiteta. Kod njih odlučuju svi građani, kod nas su odlučivali drugovi sa knjižicom.

I novi Ustav, kojeg će sada izglasati parlament, su napisali građani, ne zastupnici u parlamentu. U pogledu društvene svijesti, prosječan Hrvat je minimalno 100 godina iza Islanđanina. Hrvati stoje skupa jedino kad igra reprezentacija, nas može udružit jedino neki vidljivi vanjski protivnik. Islanđani su duboko svjesni jedni drugih u svakodnevnom životu, i sposobni su podrediti vlastite interese zajedničkima, Hrvati su jako suprotni tome, dovoljno je vidjeti političare.
U nas svi bespravno naprave kuće po poljima, u skandinavskim zemljama rijetke bespravne graditelje pošalju na psihijatrijski pregled, u nas im izglasaju zakon o legalizaciji da si kupe glasove, i ubodu koju kunu u tanki državni ili općinski budžet.

Ne možemo se mi mjeriti sa njima. Mi ćemo uvijek biti posvađani, zaostali, i po potrebi, topovsko meso. Na takvoj smo poziciji, i takve karte dobijamo već stoljećima u svakom miješanju. Oni su nekako van ruke, zaobišli su ih veliki interesi, ratovi. Kako sam poslovao sa Norvežanima, primjetio sam da su skromni u jelu. Čovjek mi je objasnio da su oni početkom 20. stoljeća bili strašna sirotinja, i harala je velika glad, vjerovatno je bilo puno teže živjeti u Norveškoj tada nego u Hrvatskoj.

I onda su uslijedila unutarnja previranja, štrajkovi, mimohodi, sve bez prolivanja krvi, i to je trajalo godinama, i negdje u 20-im godinama udareni temelji današnjeg modernog društva u tim zemljama.

Mi smo, gledano standardima prošlih vremena, gdje je poljoprivredni potencijal najbitniji, bogata zemlja u odnosu na njih. U nas je sve, kume, lako ćemo. Mi sve na ho-ruk, na juriš, ima se, može se, daj danas, a sutra ko živ, ko mrtav. U njih se sve temeljito promišlja. Kod njih dobra ideja, pametno mišljenje lakše prolazi nego kod nas, gdje je važno samo ko sjedi u kojoj fotelji.
Možda i nas snađe koja dugotrajna nevolja, pa naučimo i mi, kao što su oni.

Radim u banci.. pa samo par crta:
Da bi banka formirala svoju aktivu (imovinu koju plasira=novac) mora imat pasivu (obveze i kapital) koje stjece prvenstveno depozitima (stednjom gradjana). Dakle bas kao sto je Diablo napisao zaradjuje na kamatnom spreadu (razlici kamate koju banka placa na depozit i koju naplacuje na kredit) plus kojekakve naknade za dobar dan. Na kamatne stope utjece vise vrsta rizika kojima je banka konstantno izlozena i koji se mjere i prate na dnevnoj bazi kako bi se na vrijeme reagiralo. U nacelu svaka banka posluje sa pretpostavkom da nikada nece biti zatvorena i nikada nije cilj na brzinu okrenut lovu nego stvorit povjerenje klijenata jer svaku banku na svijetu mogu u tri dana ugasiiti gradjani zahtjevima za podizanje love. Tu u pricu ulaze M0 i M1. Dakle kes koji fizicki postoji u trezorima i bankarski novac nazovimo ga laicki virtualnim. Odmah vam je jasno gdje moze nastat problem jel da? To se dogodilo Cipru a uzrok svemu bi trebao detaljnije istrazit da donesem neki sud. Lova u hrv bankama je sigurna pogotovo do iznosa 400 k jer vam za njih jamci drzava a banka placa drzavi premiju za osiguranje tih depozita i nije mala ta premija nego se mjeri na desetke miliona godisnje (osobno to radim). Razlog velike stednje u bankama u hrv treba traziti u needuciranosti i starosti stanovnista kojem ne pada na pamet kupit dionicu,zlato itd nego samo orocenje plus eventualno nekretnina.. mogu do sutra o ovoj temi alcrkava baterija na mobu

ksiane...moramo bit dobri s g86

za vrhunsku pljačku trebamo imat nekog "unutra:)))

---

Najbolje napraviti kao Island raspisati referendum s pitanjem : dali ste da prekinemo s vraćanjem lihvarskih kredita bankama , naravno preko 95% glasovalo za DA,

te Engleske i Nizozemske banke propale , Englezi i Nizozemci prijetili i ostalo na tome , a sada Island jedina Europska zenlja koja nije u krizi a one koje vraćaju

lihvarske kredite u kucu !

Apsolutno se slažem. Ali, ima jedan problem. Islanđani čitaju najviše knjiga na svijetu, Hrvati znatno manje. Dalje, Island je, kao i Norveška i Švedska, u osnovi socijalističko društvo, interes pojedinca se nikad ne stavlja iznad interesa zajednice.

Kad kažem socijalističko društvo, ne mislim na sranje koje su nama prodavali drugovi iz raznih komiteta. Kod njih odlučuju svi građani, kod nas su odlučivali drugovi sa knjižicom.

I novi Ustav, kojeg će sada izglasati parlament, su napisali građani, ne zastupnici u parlamentu. U pogledu društvene svijesti, prosječan Hrvat je minimalno 100 godina iza Islanđanina. Hrvati stoje skupa jedino kad igra reprezentacija, nas može udružit jedino neki vidljivi vanjski protivnik. Islanđani su duboko svjesni jedni drugih u svakodnevnom životu, i sposobni su podrediti vlastite interese zajedničkima, Hrvati su jako suprotni tome, dovoljno je vidjeti političare.
U nas svi bespravno naprave kuće po poljima, u skandinavskim zemljama rijetke bespravne graditelje pošalju na psihijatrijski pregled, u nas im izglasaju zakon o legalizaciji da si kupe glasove, i ubodu koju kunu u tanki državni ili općinski budžet.

Ne možemo se mi mjeriti sa njima. Mi ćemo uvijek biti posvađani, zaostali, i po potrebi, topovsko meso. Na takvoj smo poziciji, i takve karte dobijamo već stoljećima u svakom miješanju. Oni su nekako van ruke, zaobišli su ih veliki interesi, ratovi. Kako sam poslovao sa Norvežanima, primjetio sam da su skromni u jelu. Čovjek mi je objasnio da su oni početkom 20. stoljeća bili strašna sirotinja, i harala je velika glad, vjerovatno je bilo puno teže živjeti u Norveškoj tada nego u Hrvatskoj.

I onda su uslijedila unutarnja previranja, štrajkovi, mimohodi, sve bez prolivanja krvi, i to je trajalo godinama, i negdje u 20-im godinama udareni temelji današnjeg modernog društva u tim zemljama.

Mi smo, gledano standardima prošlih vremena, gdje je poljoprivredni potencijal najbitniji, bogata zemlja u odnosu na njih. U nas je sve, kume, lako ćemo. Mi sve na ho-ruk, na juriš, ima se, može se, daj danas, a sutra ko živ, ko mrtav. U njih se sve temeljito promišlja. Kod njih dobra ideja, pametno mišljenje lakše prolazi nego kod nas, gdje je važno samo ko sjedi u kojoj fotelji.
Možda i nas snađe koja dugotrajna nevolja, pa naučimo i mi, kao što su oni.

potpisujem, evo vec 8 mjeseci da sam u Svedskoj i svakodnevno primjecujem taj mentalitet na djelu.
Sinoc iza treninga u svlacionici mi dolazi covjek i pita da kad cu doci s njima trenirat BJJ u gi-u jer da moram poboljsat parter.Kazem ja da bi rado dosao ali da nemam Gi i da cu ga kupit kad odvojim nesto love.A on ce "pa evo,ako ti ja donesem jedan, hoces nam se onda prikljuciti?"
A taj covjek je osvojio zlato sad prije 2 mjeseca na BJJ europskom prvenstvu u Portugalu.
Naravno da ovisi od pojedinca do pojedinca i da je izolirani slucaj ali u Splitu me vjerojatno takav nebi ni pogledao,a ne mi jos nudio svoj gi, samo da se mogu prikljuciti ekipi i napredovati.